Che: Part One

KUBA

PINAR DEL RIO

HAVANA

MATANZAS

LAS VILLAS

CAMAQUEY

DRIENTE

HAVANA

SANTA CLARA

SANTIAGO

SIERRA MAESTRA

Ћele imati snimljeno, recite neљto. -Prevodi љto je rekla, deиko?

Molim? -Ћele snimljen zvuk.

Moћete li neљto reжi u mikrofon? -Jedan, dva, tri.

HAVANA, SVIBANJ 1964.

Tu жete sjediti? -Da, osim ako ne ћelite da se premjestim.

Љto ako bi nedavni trud SAD-a da pomogne narodu latinske Amerike

bio uspjeљan. Kada bi vladajuжe klase pristale na reforme zemlje i poreza.

Ako bi se podigao standard, zar ne bi poruka kubanske revolucije

izgubila svoju moж?

BATISTA OPKOLJAVA KUBU

KUBA, OЋUJAK 1952.

MEXICO CITY, SRPANJ 1955.

Radi љto ћeliљ, ali se ne mijeљam sa Amerikancima.

Jednostavno je, samo trebamo organizirati puи.

Љto je napravio Batista? Poveo je puи i preuzeo vlast u jednom danu.

Glavno je kontrola moжi, ostalo su gluposti.

Ne radi se o preuzimanju moжi nego znati љto se radi sa njom.

Tako je. -I puи mora poиivati na principima.

Jedimo. Fidel kasni.

Argentinac, pomozi mi.

Ne radi se o ustupcima nego o postavljanju uvjeta.

Oprostite, kasnim. -Bilo je vrijeme.

Dobra veиer, kasnim.

Ovo je Ernesto. -Argentinski doktor. -Drago mi je.

Jedimo.

Dvadeset posto Kubanaca su trajno nezaposleni.

1,5 posto svih vlasnika zemlje kontrolira 46% zemlje.

Polovina populacije nema struju. Polovina ћivi u bohijima.

Љto je bohio?

Љto je bohio u Argentini? -Brvnara.

37% je nepismeno. Smrtnost dojenиadi je ogromna. Љto joљ?

Dok lopovi u diktaturi ubijaju svakoga tko progovori, najkorumpiraniji sluћbenici

kradu stotine milijuna dolara iz javnog dobra i deponiraju u

bankama u SAD i Europi. -To je isto u svim zemljama latinske Amerike.

Posljednjih godina je ekonomski balans izmeрu SAD i Kube

iљao u korist SAD-a za milijardu dolara. Љto to znaиi?

Da ovaj siromaљno karipski otok pomaћe ekonomiju najrazvijenije zemlje na svijetu.

Kao љto je rekao Marti, ako SAD uzme Љpanjolsku Kubi, mi trebamo

izvuжi SAD.

Imaљ li иamac?

Novac? -Joљ uvijek ne.

Borce? -Prokrijumиarili smo ih 30 u Mexico, uzet жemo ih joљ.

Misliљ da sam lud? -Malo.

Dobro, malo ludila je dobro.

Fidel je vjerovao da kada jednom odemo u Kubu, da жemo stiжi tamo.

I da жemo se boriti i pobijediti. I tako smo u studenom '56 napustili Mexico

u иamcu koji je propuљtao, sa 82 ljudi.

Od tih 82, samo жe 12 preћivjeti.

NEW YORK, PROSINAC 1964.

Ubojico.

Van iz Kube, Che. Ubojico.

Meрu najviљim sluћbenim licima Fidela Castra, jedan od najmoжnijih

je Ernesto Che Guevara, argentinski revolucionar koji je postao

Kubanac i kao ministar industrije sada radi na kubanskoj ekonomiji.

Bojnik Guevara je marksist, vojnik, doktor i upuжenik u gerilske ratove.

Ima 36 godina, hladnokrvan je u revoluciji i moжnik iza Fidela Castra,

iako poriиe obje pretpostavke.

KUBA, OЋUJAK 1957, 500 KM DALEKO OD HAVANE

Od tog momenta smo preћivjeli 10 groznih dana.

Mogao sam hodati samo ako se podrћavam drveжem ili

oslanjanjem na kundak.

Kao da to nije bilo dovoljno, putovao sam sa vojnikom

koji je paniиario svaki put kada sam neљto pitao.

Vojnici dolaze. Ima ih puno. Ubit жe nas, moramo se sakriti.

To je Epifanijeva kuжa.

Zatvori vrata.

Gdje je Fidel?

Zovem se Ernesto Guevara. Tvoje je? -Jorge Sotus, zaљto?

Imam nareрenje od Fidela da vam zapovijedam.

I da vas odvedem tamo gdje je.

Odakle si? -Iz Argentine.

Ne vjerujem nikome. Ja jedini vodim ove trupe.

Frank Pais je rekao da ove ljude osobno predam Fidelu.

Sluљajte, stat жemo na pet minuta. Sjednite.

Љto se dogaрa? -Fidel dolazi. -Reci doktoru.

Ustajte. -Dolazi Fidel.

Ustani. Hajde, uzmi puљku.

Napokon.

Lijepo te je vidjeti. Dobro si? Ovo je Epifanio.

Raul, kako si? -Dobro.

Camilo. -Kako je bilo na odmoru? -Koji odmor?

Almeida. Zdravo, Ramiro.

Zdravo, Vilma. -Lijepo te je vidjeti.

Vilo. Zdravo, Celia.

Hvala.

Sluљaj, Fidel hoжe razgovarati sa tobom o onome љto se dogodilo Sotusu.

Pusti ga da govori, ako kaћeљ neљto zvuиat жe kao da se opravdavaљ,

a to mu se neжe svidjeti.

Ostavio sam te glavnim za snage. Nemam niљta protiv Sotusa,

ali kako moћeљ pustiti nekoga bez iskustva da predvodi trupe?

Joљ uvijek imaљ kompleks stranca, to nema svrhe.

Trenirao si sa nama, doљao si brodom sa nama, bio ranjen i borio se sa nama.

Ti si Kubanac i revolucionar kao i svi ovdje.

Pravimo tri reda.

Raul жe voditi prvu. Almeida drugu.

A Sotus treжom.

Zavrљio sam љkolu i radio kao mehaniиar dvije-tri godine.

Onda sam donosio mlijeko, radio sam i kao boksaи.

I u cirkusu, kao maрioniиar, meрu ostalim stvarima.

U cirkusu, koliko ti je godina? -Dvadeset.

Tko ti je to dao? -Jedina Celia Sanchez.

Izgleda kao John Wayne.

Kauboj sa divljeg zapada. -Mali Kauboj.

Tako je, Mali Kauboj.

Vojska se pomiиe po putu. Lako bi bilo uhvatiti nekoliko patrola.

Moramo biti strpljivi. -Slaћem se, bilo bi lako.

Moћemo brzo i sigurno. -Samo malo.

Napast жemo jedan kamion, onda bi vojska rekla da je to nesreжa.

Ali ako provedemo pun napad na Uvero barake

bit жe nemoguжe da poreknu naљu pobjedu.

To жe biti veliki psiholoљki udarac. Razumijete?

28. SVIBANJ, 1957.

Sotus nije na poziciji, ali ne moћe mrdnuti jer mu ponestaje svjetla.

Ne znam za druge, teљko je vidjeti jer...

Jebem ti, promaљio sam.

Dolje. -Svetac me иuva od svega.

Dobro si? -Noga i ruka. -Budi miran.

Nemoj zaspati.

Rat i mir, to su dvije oznake za koje vojna znanost smatra da љto je veжa

vojska to su jaиi. Sa druge strane, samo жe teљko priznati da su tokom

borbe posljednji atomi snage isto i fiziиka sposobnost koja se mnoћi

sa jednom nepoznanicom.

Ta nepoznanica nije niљta nego duh trupe koji se mjeri veliиinom ћelje

da se bore i suprotstave opasnosti.

Ljudi sa ћeljom za borbom koji razumiju i zaљto se bore, nebitno

protiv koga, sa иim god se borili, sa alatima ili puљkama,

pucaju 30 metaka u minuti. Sebe жe dovesti u najveжu

opasnost i trijumfirat жe.

Upali ovo.

Љto жeљ sada? -Zauzmite barake.

Hajde.

Uzmite ovo, kuиkini sinovi.

Od tada je Batista poиeo zatvarati barake. Fidel je bio u pravu,

bilo je kao љto je rekao, tko god preuzme Sierra Maestru, preuzima Kubu.

Sa naљe strane je љestero mrtvih i 17 ranjenih.

Od njih 17, љest ne moћe hodati.

Kako je Almeida? -Dobro je, lijeиi se.

Pripremite zatvorenike, idu sa nama.

Oprostite, nemam iskustva u ovakvim situacijama.

Ovdje je иovjek koji se guљi.

Moramo otiжi odavde, dolaze. Idemo. -Ostavi to.

Dobro si, pomozi mu.

Che, moramo sada otiжi. -Seronjo, ostavi to, idemo.

Farma Israela Parda. Ernesto moћe ranjene odvesti tamo. -Ne.

Kada se oporave, moћemo se naжi kasnije. -To moћe biti opasno.

Preplavit жe oblast sa trupama. -Nemamo izbora.

Da razmislimo.

Daj mu najbolje oruћje.

Fidel napada gradove ka zapadu, to vam je bilo frustrirajuжe kao revolucionaru?

Da se brinete o 20 ranjenih?

Pravi revolucionar odgovara kada je potreban. Moћda nije prava borba.

Nekada su to drugi zadaci, naжi hranu, previjanje rana,

noљenje prijatelja i briga o njima dok oni ne mogu sami o sebi. To znaиi.

Tada ste otkrili za љto se borite? -Uvijek sam znao zaљto, ali tokom

marљa ranjenih u lipnju 1957, sam postao borac kakav sam danas.

Kada se to jednom dogodi, to vam ostavlja samo jedan put.

Ne moћete prestati biti revolucionar.

Nemam plan da se povuиem.

Inficirano je. Morat жemo je ostaviti otvorenu.

Morat жu hodati golog dupeta? Jebem ti.

Vilo osjeжa neљto.

Da pokupimo neko voжe prije povratka. -Stoj.

Љto radite ovdje? -Odavde smo. -Kako ti je ime?

Israel. -A prezime? -Pardo.

A kako je njegovo ime? -To mi je brat Guile.

Ernesto Guevara. -Uplaљili smo vas?

Dobro je, dobro.

Moramo ga odvesti u bolnicu. -Daj mi gutljaj.

Moћemo li vjerovati ikome da ga odvede? -Teљko.

Vojnici govore ljudima da pobunjenici ubijaju i kradu hranu.

Majka mi je odavde, a otac sa Haitija.

Kada je upoznao moju majku, preselili smo se na farmu koja je

pripadala Juanitu Echevarriji. Dao nam je dio zemlje da uzgajamo kavu.

Morali smo je raљиistiti i posaditi. I morali smo mu davati treжinu uroda.

Jednog dana je Juanito odluиio da nas izbaci.

Kada je otac saznao da trebamo otiжi, stao je pred njega i rekao;

"Otiжi жu ako ћeliљ, ali moraљ mi platiti za иetiri godine koje sam radio ovdje."

Znate li koliko nam je platio za иetiri godine rada?

100 pezosa.

Paћljivo.

Ovo je metak iz tvog tijela. Љampion si.

Sada жe mi biti bolje. -Da.

Dobro jutro, ћeli li zapovjednik љminku?

Moћda malo pudera.

Oprostite, moћda malo pudera.

200 milijuna latinoamerikanaca je umrlo od gladi. Svi ti ljudi su doprinijeli

ekonomskoj snazi SAD-a.

Revolucionari nisu za izvoz.

Dobro napravljeno. Ћelim postaviti nekoliko nesluћbenih pitanja.