Murder on the Orient Express

UBOJSTVO U ORIENT EXPRESSU

ZID PLAČA, JERUZALEM 1934

Sretno!

Rekao je točno dvije minute!

Ne, ne, ne.

Požuri!

Ovaj put dva savršena jaja?

Moj prijatelju, ponovo.

Možda?

Ja krivim kokoš.

Zašto kokoši liježu jaja različitih veličina?

Nisi ti kriv, moj prijatelju.

Ovo su dva savršeno dobra jajeta.

G. Poirot, imam tri religije spremne na nerede.

Ukoliko ćete izvesti jedno od svojih čuda, bolje to učinite odmah.

Evo ti jaja.

Idemo!

Poirot?

Žao mi je zbog...

Nije u pitanju...

Nego disbalans...

ovog...

U redu. Sada je bolje.

Pozovite optužene!

Rabina.

Svećenika.

I imama.

To je poput, da,...

starog vica o rabinu, svećeniku i imamu.

Možda ne.

Oprostite mi. Ja sam Belgijanac.

Počnimo!

U crkvi iza nas, tri predstavnika su se sastala, nadgledana od strane šefa policije.

Da rasprave podjelu vremenskih termina za korištenje tržnice.

Sat vremena nakon tog sastanka neprocjenjiva relikvija je ukradena.

Rečeno je,

da ju je jedan od ove trojice

ukrao.

Policija nije našla nikakve dokaze.

Ja sam našao jedan.

Na besprijekorno očuvanom zidu sa freskama

pronašao sam jednu pukotinu.

Nastalu prilikom penjanja od cipele debelog đona.

Ili možda čizmom.

Pa, dame i gospodo, moramo se zapitati tko bi profitirao od zločina?

Naša trojica svetih ljudi koji skromno žive?

Imaju cipele s tankom potplatom.

Iznenadno bogatstvo

i rubini bi bili preuočljivi, zar ne,

za uživanje, oni ne bi profitirali. Sada trebam naoružanu stražu na južnom ulazu.

Hvala puno.

Jedini koji profitira od krađe i nereda koji nastaju je čovjek...

čiji sam ured pretražio dok sam čekao, jutros,

moram vam reći razočaran, na svoj doručak.

Problemi s jajima, ne morate to znati.

Čovjek je koji je zadužen za očuvanje reda u Jeruzalemu.

Mislim na, naravno, šefa policije!

Čovjeka koji ne želi izgubiti dobro plaćenu poziciju

kada se među lokalnim stanovništvom priča o samoupravi.

Ima čizme na nogama.

I koji, vjerujem, sada žali...

što me pozvao da proučim ovaj slučaj.

Kako se usuđujete optužiti me?!

Naredniče!

Jeste li pretražili ured, kako sam tražio?

Da, gospodine.

Jeste li našli što sam rekao da ćete naći? -Da.

Baš kako ste rekli.

Hvala.

Prtljaga je ukrcana, gospodine.

Otpratit ću vas do broda.

Idete za Istanbul.

Hoćete li odmah za London?

Umoran sam. Dugujem si mali odmor.

Želim gledati slike i imati viška vremena.

Buljite-hoćete li stati?

Samo... Kako ste znali da je on?

Samo na temelju pukotine u zidu?

Ja imam prednost.

Ja vidim svijet samo kakav bi trebao biti.

Meni te male nesavršenosti strše poput...

nosa usred lica.

Čine većinu života nesnosnim.

Ali korisno je kod razrješavanja zločina.

Kao da im vidite u srce i otkrivate njihovu pravu prirodu.

Što god ljudi rekli.

Postoji pravo i postoji krivo.

Između nema ničega.

Moramo se rastati sada. -Ne, ja vas moram otpratiti na brod.

Ne. Kapetane, nikada se više ne smijemo sresti.

Izravnajte kravatu, molim. -Da, gospodine.-Savršeno.

Posljednji poziv na ukrcaj!

Oprostite!

Bit će uskoro popravljen.

Hoće li to biti na vrijeme?

Presjedam u Istanbulu.

Sutra u 7.

Čeka me bolestan pacijent u Londonu.

Ja sam liječnik.

Ja sam liječnik.

Vičem na vas na engleskom.

Sve glasnije i sporije...

Oprostite mi.

Mogu li pomoći?

Možda.

Prepoznajem vaše brkove.

Iz novina.

Vi ste detektiv. Hercules Poirot?

Hercul Poirot. Ja ne ubijam lavove.

Bez uvrede, gospodine. Zaboravljam imena, ali lica nikada.

Bar ne vaše.

Došli ste iz Bagdada?

Istina je. Zapažate svaki detalj.

Vaša karta. -Aha.

Mogao bih vas upitati da li ste uživali kao guvernanta?

Kreda na vašem rukavu i zemljopis.

Guvernanta ili kartograf?

Ja sam se kladio na prvo.

Uvijek počnem sa zemljopisom i utuvim im to u glavu do detalja.

Možda se izgube u životu,

ali neka me vrag odnese, ako neće znati gdje su.

Svi naši lanci su oslobođeni.

Točno na vrijeme.

Osjećam se slobodno kada plovim.

Voljela bih da mogu uživati u ovome.

Trebala bi izaći iz ovog, Mary. -Ne sada.

Kada bude gotovo.

Kada je odrađeno.

ISTANBUL

Moj odmor počinje ovdje.

Mogu vidjeti dušu grada u ovim skromnim krusima.

Svijet je na rubu propasti, ali ovdje se remek djela uredno spravljaju svakog dana!

Gospodine Poirot! -Muhamede!

Muhamede, prijatelju. Ti si umjetnik.

Oprostite.

Dođi!

Ne obazirite se na nas. Mi samo tražimo mjesto za privatnu raspravu. Trajat

će 20-ak minuta. Dok se ne dogovorimo na obostrano zadovoljstvo ili bar moje.

G. Bouc! -Poirot!

U kuhinji! Ovaj čovjek će spaziti savršeno

tijesto brže nego uloviti kradljivca dragulja.

Moj prijatelju!

Više nisam policajac. Ne mogu čekati dok se ovo ne izjalovi.

Ovo je moj stari prijatelj, cijenjeni Poirot. Kojega sam poznavao prije cijenjenosti

Hercule Poirot. Ovo je...

Prostitutka.-Jest.-Jesam! Bouc, nisi mi rekao da imaš tako poznate prijatelje.

Prijatelji smo jer sam ja jedini koji ga nikada ne

ispituje o njegovim slučajevima jer mene nije brige.

A on mene nikada ne osuđuje što sam grozna osoba.

Stvarno jesi. Gospođice, pridružite mi se na piću.

Imam samo sat vremena. Idem Orient Expressom u sedam. Službena poslovna direktiva.

Ujak me plaća apsurdno da budem na tom predivnom

vlaku što dalje od njega i ministarstava.

Gostit ću se, među zgodnim službenicama, dovijeka. Postoji umjetnost u nepotizmu.

A tvoja na razini Michael Angela! -G. Poiroit.

Jeste li i vi prostitutka? -Nikako!

Da li vas ovaj čovjek gnjavi? -Samo što nije.

Iz Britanskoga konzulata ste? -Jesam.

Slučaj Custer.

Da!?-Jesu li moja predviđanja bila točna?

Poprilično.

Ne trebam pročitati telegram. -Kako zabavno. Je li netko varao ili umro?

Oboje, nažalost.

Netko mi je prekinuo žuđeni odmor.

Izgleda da moram s vama večeras Bouc.

Možete li mi pronaći slobodnu kabinu na Orient Expressu?

Prijatelju! Možda nisam za nešto, ali svakako

ti mogu pronaći kabinu na vlaku, usred zime!

Tri dana bez briga, odgovornosti ili kriminala.

Svidjet će ti se.-Gospođice, bilo mi je zadovoljstvo.

Vaša prtljaga je pokupljena i troškovi podmireni.

Pokupit će vas u Calaisu i ispratiti do Dovera.

A zatim vlakom do Londona.

Želio bih vam formalno izraziti... -Molim vas ne govorite više.

Pogoršavate.

Evo ti napojnica. -Hvala, g. Marquez.

Nisam vam niti nosio prtljagu. -Imao sam dobar tjedan.

Kada nam se sreća osmjehne trebamo je podijeliti s drugima.

Upamtite da kažete koju dobro riječ o nama Amerikancima.

Ne!

Dobrodošli, gospodine.

Zadržali smo vam najbolji stol u kući.

Ovdje je najbolji stol, gospodine. -Želim onaj drugi.

Bok, Mastermane, imaš sve?

Lijepo od vas što pitate, g. McQueen, ali ja ne griješim.

Bože to je grof Andrenyi!

Dođite! Vidio sam vas kako plešete u Monte Christo-u.

Mogu li vas fotografirati?

Oprostite.

Vlak Orient Express, zaustavljamo se u Sofiji, Nišu, Beogradu, Vinkovcima, Brodu.

Presjedamo u Bukureštu, Zagrebu, Trstu, Venecij, Milanu, Lausanneu, Dijonu, Parizu,

Bollogni, Calaisu s vezom na Dover. Krećemo za 15 minuta!

Ovuda Michele, dragocjen teret, trebam odjeljak u prvoj klasi.

Daj poseban tretman mom prijatelju, Michel.

Želim da ga se mazi poput pande u zoološkom.

Ali, g. Bouc, u potpunosti smo bukirani, nema slobodnog mjesta.

Onda ćemo napraviti mjesta. Može ići u broj 11. 11 je

uvijek otvoren za službene potrebe. Vrlo je komotan.

11 je zauzet. Profesor iz Austrije ga je rezervirao prije 2 dana.

Nema niti jedne kabine prve klase u vlaku?!