Rebecka Martinsson

Koji vrag je sad ovo?

Ti si ga pogodio.

Jedan hitac.

Meso, borovnice...

Koji je to vrag.

Čeljust.

Čija? -Pseća sigurno nije.

Hej, idi pišaj u lončanicu.

Što je to.

Možda zato što on dolazi?

Da, sretan si kad oni dođu. Znam.

Hajde sad.

Sad se pokazuje da ste ti i ta kučka sudionici.

Probudio me je kad si bio 5 km odavde.

Uzbuđeni su.

Uskoro, kako čujem, dolaze kola?

Čuju se nadaleko.

A kamo si ti krenuo? U Piksinrantu.

Obećao sam Pantzareu pogledati ljetni pašnjak.

Tamo je i gostiona pa ćemo popiti pivo.

Idemo krenuti s ta 4 kotača.

Treba nas troje za slučaj da zapnemo u močvari.

Možeš i kasnije pakirati svoje torbe za odlazak.

Gdje je Vera? -Ne znam.

Ide za konjskim potkovama po nečijem pašnjaku.

I ona te gura u Stockholm.

Obuci se. Kava je već hladna.

Kako stoje stvari u Stockholmu?

Misliš s Monsom? -Istina, ime mu je Mons.

Nije zabrinut, što si cijelo vrijeme sada ovdje?

Mislim da idem u nedjelju. Auto je već naručen.

Ne razumijem kako ne možeš ovdje naći pristojnog čovjeka.

Krister, pričekaj. Vozi malo sporije, molim te.

Vrata su potrgana. Mogu li posuditi tvoj mobitel.

Tko živi tu?

Solbritt Uusitalo i njen unuk, mali Markus.

Ne znam... čudno.

Nešto je nanjušila.

Solbritt? Markus? -Sivving, čekaj.

Solbritt? Halo?

Našla si nešto? -Ostani tamo, Sivving.

Kurva

Dječak... Prokleto.

Bok, bok. Ne boj se.

Budi miran... Čekaj.

Idemo, polako. Bit ćeš ti dobro, malecki.

Vera? Što ti tu radiš?

Hej. Nema problema.

Zatvorili smo prilaz staji...

Hoćemo razgovarati s tobom.

Razumije li on, što se dogodilo?

Hoćeš kave?

Jadni dečko. Kamo je krenuo?

Mora biti psihopat da takvo nešto napravi.

Da, ali nemojmo brzati.

Ovo je dovraga bolesno.

Tko je bila Solbritt Uusitalo? Je li joj netko ovdje prijetio?

Možda ljubomorni dečko? -Ili djevojka.

Idemo vidjeti što kažu u selu.

Ovdje je broj telefona. Pregledaj sve pozive, SMS...

Čak i brisane ako se može. Sve.

A mobitel? -Nismo ga našli.

Moramo probati razgovarati s dečkićem.

Dosad si sve mogao vidjeti. -Ja ću se pobrinuti za to.

Bok! -Bok!

Što misliš o toj ljubomornoj drami?

Ne čini ti se to malo nategnuto?

I otac mu je mrtav? -Da, u prometnoj nesreći.

A sada i baka. Kao da je kletva nad obitelji Uusitalo.

A majka? -Živi u Anyangu s drugim čovjekom.

Ona se vjerojatno ne računa.

I nema drugih rođaka.

Solbrittina teta je u domu za stare i nemoćne.

Kao i njen rođak. Eto, to su svi.

Tintin te našao u tvojoj lijepoj kućici. Ti tamo stalno spavaš?

Markus, je jučer netko bio kod bake i tebe?

Vidio si tko je to bio?

Mirno, samo mirno.

Gle, kao da imamo malog divljeg psa.

Da uvijek je imala curu. S penisom.

"Naravno da stalno mislim na tebe. Mogu li doći tamo?"

"Znam da ne bi smjeli, ali moram te vidjeti."

Onda dva dana šutnje, pa opet: "Trebam te, dođi ovamo."

Pogledaj kraj razgovora! "Ja to više ne želim."

"Ostavi me na miru, Solbritt." Jučer je prekinula.

Pratio si joj broj? -Telia, jednokratno, bez registracije.

Jednokratne kartice se prodaju u serijama, možeš naći prodavača.

Krasno, sredi to.

Da...

Razgovarao sam s Markusovom majkom.

"Sad baš nema vremena" doći. -Znači neće doći ovamo?

Solbritt je imala starateljstvo.

Novi tip njegove mame, nije htio više djece.

Kako ljudi mogu biti takva govna?

Solbritt ima u gradu rođaka. Mogu otići tamo.

Ali, što da radimo sada?

Nemam iskustva s djecom.

Puno mi bolje ide sa psima.

Halo? Maja Larsson? -Da.

Rebecka Martinsson, tužitelj.

Radi se o vašoj rođakinji, Solbritt Uusitalo.

Moram vas izvijestiti da smo je našli mrtvu.

Što ste rekli? -Mogu li ući?

Našli smo je jutros.

A što je s Markusom? -Dobro je.

Znam da vam je teško, ali mogu li postaviti par pitanja?

Recite mi nešto o Solbritt!

Što da vam kažem? Znate kakvi su ljudi.

Znala je popiti s različitim ljudima...

i već se šire glasine među starim stanovnicima.

Nakon dobivanja starateljstva s Markusom, više nije pila...

Ali ljudi su i dalje pričali svinjarije.

Znate li ime nekog s kim je Solbritt imala ljubavnu vezu.

Nismo bile tako bliske.

Znale smo katkad popiti kavu.

Prije par tjedana bila je ovdje s dječakom.

Rebecka Martinsson, tužitelj. Znala sam vašu obitelj.

Poznavala sam ti mamu i tatu.

To bi za sada bilo sve. Hvala.

Mora da ti je teško Rebecka, s onom tvojom pričom?

Nazvat ćemo vas u vezi Markusa.

Ne vidi se odmah, ali rane su u određenom nizu.

Tu, ovdje i tu. Isto je i na drugoj strani.

Vilica. -1:0 za tužilaštvo.

Našao sam u rani tragove rđe.

Nema vidljivih oštećenja, pa pretpostavljam,

da je prvi ubod bio fatalan.

A ipak je nastavio dalje ubadati? -Dosta je oštećenja na madracu.

Izgleda da je Solbritt umrla u krevetu.

Netko je bio nad njom, udario je a onda ubadao i ubadao...

Nepromišljen čin. Tijelo pun adrenalina.

Stanje potpunog ludila, ili radosno ushićenje.

A sad, nova zagonetka.

Pogledajte ovo.

Što je to? -Piljevina.

Zašto je Solbritt imala piljevine u ranama?

1:1, bod za policiju.

Nešto je tražio. -Htio je to ukloniti.

Ljubavna pisma? Fotografije?

Nešto zajedničko žrtvi i ubojici.

Markusov otac je poginuo u prometnoj nesreći, prije 2 godine.

"Nepoznati počinitelj."

Bez svjedoka. Vrsta nesreće koju nitko ne istražuje.

Gledaj! Hjalmar Lundbom, Bergakungen.

Ubojica je imao pameti da očisti piljevinu...

ali je ostavio njen mobitel. Nije li to čudno?

Ljudi pod stresom postupaju iracionalno.

Mobitel je bio u košari za veš. Možda ga nije našao?

Bolesna brutalnost... To me zabrinjava.

Koji vrag je sad ovo?

Pustite me tamo. Samo tren.

Bok. Bili su s mrtvozornikom. Što vi kažete?

Upozorili su vas na to?

Ne, ovakav slučaj širi se poput požara.

Rebecka za sada nema ništa više.

Björnfot me tražio da preuzmem slučaj. Osobno.

Što je rekao Pohjanen? Moramo im nešto reći.

Ne možete odlučivati o tome bez da ste nas išta pitali.

Mogu.